“Ako na nečemu dugo i uporno radiš to će se na kraju i desiti” – Sonja Drljević

Kako se zaštititi od digitalnog nasilja?

Digitalno nasilje ili nasilje na internetu je svaki oblik nasilja koje nastaje upotrebom digitalnih tehnologija. Može se odvijati na društvenim mrežama, aplikacijama za razmenu poruka, gejming platformama i mobilnim telefonima. To je ponašanje koje se ponavlja i koje ima za cilj da uplaši, naljuti ili osramoti osobe koje su napadnute.

Kao najčešći oblici digitalnog nasilja pojavljuju se uznemiravanje, ucenjivanje, zloupotreba tudjih ličnih podataka, preuzimanje identiteta, prevara. Ono što je dodatno karakteristično za digitalno nasilje jeste postavljanje sramotnih fotografija i video klipova na socijalne mreže, slanje agresivnih poruka i slično.

Izveštaj Evropskog ženskog lobija govori o tome da se digitalno nasilje često u medijima i kampanjama podizanja svesti prikazuje kao rodno neutralno. Iako je tačno da i žene i muškarci prijavljuju izloženost nasilju, podaci ukazuju da su žene i devojčice, za razliku od muškaraca, najčešće žrtve nasilja na internetu. Pored nesrazmernog stepena rizika za žene i muškarce uzrasta od 18 do 24 godine da budu izloženi nasilju na internetu, žene su u većini kada je reč o žrtvama najdrastičnijih vidova nasilja kao što je proganjanje i seksualno uznemiravanje. Isto tako, podaci ukazuju da su žene i devojčice uglavnom žrtve tzv. „osvetničke“ pornografije koja je nastala bez pristanka svih uključenih strana. Više od polovine srednjoškolki u Srbiji bilo je izloženo onlajn komentarima seksualne sadržine, a gotovo svaka deseta je doživela da neko objavi onlajn njene fotografije ili videe koje je toj osobi privatno poslala.

Osim žena i devojčica generalno, posebno su digitalnom nasilju izložene žene koje izražavaju svoje stavove na internetu (predstavnice akademske zajednice, političarke, žene na visokim funkcijama), kao i aktivistkinje organizacija koje se zalažu za rodnu ravnopravnost i prava žena.

Jedna od “prednosti” digitalnog nasilja jeste što ono ostavlja dokaze. S toga je važno pronaći i uspostaviti mehanizme kojima će se na ovakvu vrstu nasilja reagovati. U Srbiji postoji nacionalna platforma Čuvam te (cuvamte.gov.rs) koja na jednom mestu integriše sve informacije o digitalnom nasilju kao i načinima da se ono suzbije i prijavi.

Zakonska regulativa nije dovoljno razvijena odnosno adekvatno uskladjena sa digitalnim pojmovima. Često se u ovakvim postupcima primenjuju odredbe Krivičnog zakonika.

Kako bi se digitalno nasilje preveniralo i sprečilo neophodna je edukacija i usmerevanje dece od najranijeg uzrasta, kao i mere koje se sistemski moraju preduzeti, edukacije nastavnika i profesora.

Evo i nekih konkretnih saveta kako se zaštititi ili pomoći drugome:

– Jačati svest i poslati jasnu poruku da žrtva nije odgovorna za pretrpljeno nasilje;

– Pružiti žrtvi podršku kroz aktivno slušanje, upućivanje na moguće izvore dodatnih informacija, upućivanje na osobe od poverenja, podsticanje formiranja grupe ljudi koji će moći da pružaju emotivnu podršku žrtvi;

– Izbeći sugerisanje da se žrtva „isključi“ sa interneta, jer se time nasilje ne zaustavlja, a žrtva se može dodatno izolovati;

– Koristiti mogućnost blokiranja onih koji upućuju nasilničke poruke (na platformama kao što su Fejsbuk ili Tviter);

– Prikupljati dokaze putem slikanja ekrana (engl. screenshot) i čuvanja poruka;

– Obavestiti sve one u okruženju koji mogu podržati žrtvu i pružiti dodatne informacije (roditelji, nastavnici);

– Obratiti se za informacije i podršku specijalizovanim nevladinim organizacijama koje se bave zaštitom prava na internetu, organizacijama za zaštitu prava dece ili za zaštitu prava žena

– Prijaviti nadležnim organima – u Republici Srbiji slučajevima digitalnog nasilja bavi se Odeljenje za borbu protiv visokotehnološkog kriminala Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srbije vtk@beograd.vtk.jt.rs

– Centar za bezbednost dece na internetu: 19833

– Sajt Pametno i bezbedno (pametnoibezbedno.gov.rs), opcija prijavi slučaj

Važno je da svi oni koji koriste digitalne platforme usvoje da ono što se jednom postavi na internet, na njemu ostaje trajno. Pre nego što počnemo sa korišćenjem interneta, kao veoma korisnog alata, moramo usvojiti digitalni bonton i poštovati granice u digitalnom prostoru!

Ostavite odgovor